Potreban sustavan pristup razvoju oblasti energetske efikasnosti

Jedna od najvećih problema u BiH je kako sublimirati veliki broj energetskih strategija koje postoje na različitima razinama, od onih na entitetskim razinama, do županijskih i općinskih, istaknula je danas Dubravka Bošnjak, GIZ projektna menadžerica Otvorenog regionalnog fonda za energetsku efikasnost,na sesiji na kojoj je bilo govora o strateškom energetskom planiranju u organizaciji CETOER-a.

Kako sve promjene trebaju ići od lokalne razine pa prema gore Bošnjak je navela da je jasno da je, kako bi se ova oblast razvijala, potreban sustavan pristup razvoju ne samo energetske efikasnosti nego i svih ostali sektori koji su vezani za to.

Vesna Kolega, energetski konzultatnt sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti, govoreći o iskustvima Hrvatske navela je da imaju sličnu situaciju sa velikim brojem strategija te da već nekih 12-13 gradova koji su energetski osviješteni već uradilo svoj Akcijski plan energetski odživog razvoja (SEAP) i provode mjere iz njega. No, sada moraju ponovno uraditi trogodišnju strategiju energetske efikasnosti.

"Jako teško je to sublimirati. Pokušali smo isposlovati da ti gradovi ponovno ne moraju raditi isto, ali nismo uspjeli", navela je ona.

Ističe da što se tiče energetske efikasnosti u zgradarstvu ljudi kada vide da je otplata investicije u tu oblasti 15-16 godina odustanu od toga.

Darko Knezović, koordinator projekta energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije Grada Mostara kaže da su izradili akcijski plan za ovu oblast za 2016.-2020. te da su već u implementaciji.

Ističe da su sa partnerima aplicirali za sredstva iz IPA-e te su im prošla dva projekta za energetsku efikasnosti u iznosu od preko milijun eura. Radi se o projektima utopljavanja zgrada i energetski efikasne javne rasvjete, to su projekti koji su danas prezentirani: Interreg IPA CBC-IRENE i projekt Interreg MED-IMPULSE. Kaže da se nadaju da će uspjeti u idućim godinama napraviti fond kroz koji će se financirati ovakvi projekti.

Robert Pašičko, iz Zelene energetske zadruge Hrvatske, novodi da 12 milijuna Europljana sami proizvode svoju struju te da kada se govori o energetskom zaokretu obično procjenjuju da bi se on pokrenuo potrebno je razmak od jedne generacije, odnosno nekih 20-tak godina.

Dodaje da je u Europi odavno prisutan trend stvaranja energetskih zadruga te da ih je, recimo, u Njemačkoj trenutno oko 1.000.  Danska ima oko 70 posto tih objekata u vlasništvu pojedinaca i građana.

Dodaje da je i u BiH žele potaknuti projekt formiranja građanskih energetskih zadruga te da sada rade na identificiranju ovakvih inicijativa sa lokalne razine.

Na panelu je istaknuto da je potrebno veće informiranje javnosti o mogućnostima i koristima energetske efikansnosti te da je to jedna od karika koja je nedostajala u dosadašnjem lancu aktivnosti. Također je navedeno da iako postoji dobra zakonska regulativa problem je obično njeno provođenje.

Akta.ba, 28.9.2017.

Natrag